Ukrajina drastično povećava cijene energije za domaćinstva i smanjuje socijalne izdatke, kako bi spriječila državni bankrot i dobila kredite iz inostranstva, dok velikom dijelu stanovništva prijeti siromaštvo.
Ukrajina je na ivici da bankrotira još od kraja 2013, kada je vlada proruskog predsjednika Viktora Janukoviča priznala da su državne kase prazne, a stanje se dramatično pogoršalo nakon promjene vlasti u Kijevu i početka oružanog konflikta na istoku Ukrajine, naveo je danas u analitičkom tekstu njemački javni servis Dojče vele.
Do sada je vlada u Kijevu računala na godišnju inflaciju od oko 13 odsto, ali sada je, međutim, korigovala svoje prognoze i očekuje duplo veću.
"Aktuelni budžet, koji je donesen u decembru prošle godine, bio je baziran na određenim dobicima koji su se pokazali kao zastarjeli", izjavio je Robert Kirhner iz njemačke grupe savjetnika pri ukrajinskoj vladi.
"Da li bi možda trebalo da prestanem da jedem", pita se kijevski penzioner Valeri i pokušava da se osmijehne, ali se u njegovom glasu ipak osjeti gorčina.
Njegova penzija iznosi skoro 30 evra. Međutim, zbog inflacije on sebi tim novcem može da priušti sve manje.
Pored rastuće inflacije, u Kijevu su postali pesimističniji i kada je riječ o procjeni smanjenja bruto domaćeg proizvoda. Zbog toga ukrajinski parlament želi da 3. marta usvoji izmjene budžeta.
Lavovski dio, za ukrajinske prilike ionako skromne penzije, Valeri izdvaja za struju, vodu i grijanje. On kaže da za ostale izdatke skoro ne ostaje novca i ne zna šta će da radi nakon povećanja cijena.
Kao i milioni drugih Ukrajinaca, Valeri sa zabrinutošću prati vijesti o predstojećim poskupljenjima. Struja će od 1. marta biti skuplja 40 odsto, a troškovi grijanja bi uskoro trebalo da porastu 60 odsto.
Posebno će drastično biti povećanje cijene gasa. Predsjednica ukrajinske Nacionalne banke, Valerija Hontareva, najavila je da će taj energent biti skuplji za 280 odsto.
Razlog za to su pregovori o novim kreditima sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), objasnila je Hontareva.
Ukrajina želi da proširi već dogovorene kredite od 17,5 milijardi američkih dolara i produži rok njihove otplate sa dvije na četiri godine. Veliki dio novca je toj istočnoevropskoj zemlji potreban kako bi mogla da otplati ranije kredite.
Samo Rusija do kraja godine želi povraćaj tri milijarde američkih dolara.
MMF je pokazao spremnost da Kijevu izađe u susret, a kao ustupak očekuje, između ostalog, i povećanje cijena za domaćinstva. Najavljeno je da će MMF odluku donijeti početkom marta.
U međuvremenu, i nacionalna valuta grivna velikom brzinom gubi na vrijednosti. Vlada u Kijevu je krajem decembra planirala da godišnji prosjek odnosa nacionalne valute prema dolaru bude 17:1. Dva mjeseca kasnije ta prognoza je korigovana na 21:1, a sada je za jedan dolar potrebno izdvojiti više od 30 grivni.
I dok na jednoj strani cijene rastu, vlada na drugoj strani želi da smanji socijalne izdatke. Najniže penzije bi, recimo, trebalo da budu povećane tek u decembru 2015.
"Nakon glasanja u parlamentu o novom budžetu, Ukrajinci će još više morati da stegnu kaiš", izjavio je kijevski ekonomski ekspert Andrij Novak i dodao da će "veliki dio stanovništva živjeti ispod granice siromaštva."
Posmatrači u Kijevu pitaju se kako bi sve lošije ekonomsko stanje moglo da se odrazi na raspoloženje u zemlji. Trećina stanovnika spremna je da izdrži još godinu dana - pod uslovom da reforme budu sprovedene, pokazuje anketa kijevskog trusta mozgova "Centar Razumkov".
Ipak, gotovo isti broj Ukrajinaca, 29 odsto, ne želi da prihvati dodatne udarce. Oni, naime, smatraju da je njihovo stanje već sada neizdrživo.
Ekonomisti pri tome upozoravaju da rat donosi nepredvidljive rizike, a Robert Kirhen ističe da će, "ako rat prestane, biti dovoljno novca".
"Ako se konflikt produži, vlada će morati da ponovo obračunava svoje vojne izdatke, ali i isplate stranim povjeriocima", izjavio je Novak.
Za sada ne djeluje da bi mir na istoku Ukrajine mogao da potraje, ocijenio je Dojče vele i naveo procjene "brojnih posmatrača" da bi borbe između proruskih separatista i ukrajinske vojske mogle da se obnove ovog proljeća.
Nema komentara:
Objavi komentar